Osvojili su najviše vrhove svijeta, iz jama izvukli tone smeća, a djecu uče planinariti. Upoznajte ekipu iz Karlovca

“Prve sastanke održavali smo u tajnosti u jednoj skrivenoj sobi u Ribarskoj kući u Karlovcu. Na početku nas je bilo svega desetak entuzijasta i ljubitelja planinarenja”, prepričava nam Damir Basara, instruktor speleologije, vodič A standarda Hrvatskog planinarskog saveza, markacist te tajnik Društva za planinarenje, istraživanje i očuvanje prirodoslovnih vrijednosti Osmica iz Karlovca.

Jedna je to od najpoznatijih udruga na našim prostorima koja se bavi planinarenjem, speleologijom, ali i očuvanjem okoliša, promicanjem znanja, istraživanjem i okupljanjem entuzijasta svih generacija koji vole planine i prirodu.

Ime udruge inspirirano je nazivom za osnovni planinarski čvor – osmica, no dogovoreno je u legendarnom karlovačkom kafiću Osmica prilikom večernjeg druženja, pa im, kaže Damir, često predbacuju da se udruga zove po kafiću.

Za planine, bez ograničenja

Jedna je to od brojnih zanimljivosti koje ovo društvo nosi sa sobom već više od desetljeća. Osmica je osnovana 11. prosinca 2014. godine – simbolično, na Međunarodni dan planina.

“Do tada smo bili dio Planinarskog društva Dubovac, no tada se dogodio moment razilaženja u društvu pa smo odlučili pokrenuti nešto novo. Željeli smo se više orijentirati na pisanje projekata, ekološke programe, speleologiju, edukaciju te apsolutno sve vezano uz planinarenje, bez ograničenja”, dodaje Damir.

Članovi Osmice danas se mogu pohvaliti uspjesima na mnogim hrvatskim i europskim vrhovima, ali i šire. U zadnje dvije godine su u sklopu više planinarske škole na masivu Monte Rose ispenjali nekoliko vrhova iznad 4000 metara, od kojih je najviši Signalkuppe, a ove godine su bili i na najvišem vrhu Italije, Grand Paradisu.

Osvajaju najviše vrhove diljem svijeta

Prošle je godine njihov član bio i na najvišem vrhu Alpa, Mont Blancu, a prije dvije godine jedna je članica stupila na Kilimanjaro, najviši vrh Afrike.

Također su se popeli na najviše vrhove Albanije, Makedonije, Kosova, Crne Gore, Bugarske, Rumunjske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Austrije. “Što se tiče Hrvatske, u društvu imamo nekoliko članova koji su obišli sve vrhove Hrvatske planinarske obilaznice, njih 154”, ističe nam Josip Bišćan, još jedan aktivni član Osmice – vodič i instruktor na višoj planinarskoj školi te pripravnik za vođenje sportskog penjanja.

Danas broje oko 150 članova, a u društvu djeluje markacijska, vodička i speleološka sekcija s oko 35 stalno aktivnih članova. Provode Opće i Dječje planinarske te Speleološke škole.

Provode škole za sve uzraste

“Od 2015. provedeno je deset Općih planinarskih škola koje omogućavaju polaznicima stjecanje vještina potrebnih za uspješno i sigurno planinarenje. Osnovni je oblik obrazovanja planinara i uvjet za upis u više škole i tečajeve iz planinarskih specijalnosti”, pojašnjava nam Martina Galović – članica društva i planinarska vodička A standarda Hrvatskog planinarskog saveza.

Namijenjena je, dodaje, svima koji žele početi planinariti, ali i planinarima s iskustvom koji žele proširiti svoje znanje i vještine. U Osmici se održava jednom godišnje i traje od ožujka do svibnja.

Cilj Speleološke škole je upoznati polaznike s osnovama speleologije, tehnikama kretanja i istraživanja speleoloških objekata, višednevnim boravkom u prirodi, fenomenima krša te potrebom očuvanja i zaštite prirode.

A prvog vikenda u rujnu započinje pak Dječja planinarska škola. Program je namijenjen cijeloj obitelji, odnosno djeci školskog uzrasta, od sedam do četrnaest godina, koji s roditeljima žele započeti planinarsku avanturu na siguran i zabavan način.

Potiču promicanje ekološke svijesti

“Osnovni ciljevi ovog programa su naučiti djecu kako se sigurno kretati i hodati obilježenim planinarskim stazama, a uz to upoznati prirodne ljepote i zanimljivosti flore i faune, kulturno-povijesne znamenitosti te razvijati ljubav prema zavičaju”, kaže.

Jedan je to od načina i kako povezati djecu i roditelje u zajedničkim aktivnostima, razvijati međusobni odnos i povjerenje, poticati samopouzdanje djeteta, vratiti djecu u prirodno okruženje, naučiti pomagati ostalima, ali i promicati zdrav života i ekološku svijest, pojašnjava Martina koja se u rad Osmice uključila sasvim slučajno.

Tražila je upravo to – zanimljive izlete i Opću planinarsku školu. Želja joj je bila napredovati u planinarskom smislu. Danas je, uz to, u društvu zbog ekipe koja motivira da iz dana u dan budu bolji nego jučer, ali ponajprije i zbog osjećaja doprinosa društvu.

Ne postoji samo jedan razlog odlaska u planine

“Na jednom od izleta Dječje planinarske škole, točnije upravo na našoj Vinici, ostavili smo mali znak pažnje, svojevrsno ulaganje u budućnost. Jedan polaznik je pronašao proklijali žir pa smo pripremili rupu te ga ceremonijalno i s mnogo ljubavi zasadili i ogradili, da se zna da je tu zasađen budući hrast”, prisjeća se Martina.

Takvi trenuci čine se mali i beznačajni, no ustvari u sebi nose veliku važnost, kako za prirodu, tako i za čovjeka. Na pitanje zašto odlaze u planine, kažu, teško je dati jednostavan odgovor. Sve nam je ipak pokušao dočarati Josip.

“Boravak na otvorenom objektivno ima niz prednosti za tijelo i um, to smo već čuli nebrojeno puta – kretanje, okruženje bez zagađenja, jačanje imuniteta… Međutim, unutarnjih motivacija i nijansi u njima ima gotovo koliko i ljudi”, kaže.

Važno je brinuti o sigurnosti

Dodaje tako da će se u planini naći ljudi koji žele laganu rekreaciju, ali i oni koji vole kondicijske i tehničke izazove. Neki traže znanje pa su motivirani edukacijama. Drugi pak dolaze biti u samoći jer im to daje priliku da se posvete svojim mislima i planini.

Planinarenje također može biti i vrlo socijalna aktivnost, gdje ljudi dolaze s namjerom da vrijeme provode u ugodnom društvu ili pronađu ljubav. Iako skupine takvih oprečnih motiva ponekad zaziru jedne od drugih, kaže Josip, važno je da nijedni nisu u krivu – ono što je za nas ispravno je ono što nas ispunjava i što radimo na siguran način.

“Neki od negativnih motiva su pak nezdrave ambicije lovljenja vrhova i dostignuća po cijenu svoje i tuđe sigurnosti. Primjerice, koliko god su društvene mreže korisne, ponekad motiviraju ljude na odlazak u planinu samo kako bi imali upečatljivu novu objavu, a da za to nisu spremni, niti svjesni opasnosti”, upozorava Josip.

Rad Osmice obilježavaju brojne anegdote

Kao i drugi, i on pamti brojne zanimljivosti Osmice, a jedna od njemu najupečatljivijih je prvi izlet koji je vodio. “Trebali smo kanjonom Zrmanje i Krupe stići do Kudinog mosta. Nekoliko kilometara nakon se pokvario autobus te smo se morali reorganizirati u automobile. Jedan auto se putem zagubio, a kako više nismo imali logistiku autobusa, jednu dionicu više smo morali pješačiti”, prepričava.

Konačni udarac je bio to da je Krupa poplavila dio staze i nisu imali izbora nego se vratiti istim putem nazad, a do svog konačnog cilja, Kudinog mosta, nisu ni stigli jer je dan već bio na izmaku.

“Taj izlet mi je iznimno drag zbog ljudi koji su sudjelovali i koji su, usprkos svim nedaćama, iznimno napornom terenu i dugosatnom hodanju, održali izvrsnu atmosferu. Nisu se dali pokolebati”, ističe Josip.

Neistraženi podzemni prostori su prava čar

Osim uspinjanja na vrhove, članovi Osmice bave se i spuštanjem u dubine, a najveća vrijednost bavljenja speleologijom za njih je istraživanje.

“Špilje i jame su potpuno neistraženi podzemni prostori u kojima nikada ne znate što ćete naći. Nove, velike podzemne prostore, hladne podzemne rijeke, prekrasne zasigane dvorane, za znanost novu životinjsku vrstu, arheološko ili paleontološko nalazište ili pak nepoznato ilegalno odlagalište otpada”, ističe Damir.

Speleološki objekti tako su zatvorene i očuvane kapsule koje čuvaju svoje tajne i vrijednosti za speleologe. Tako je, primjerice, njihova speleološka sekcija samo prošle godine imala 73 terenske aktivnosti kroz koje je uklonjeno 46 kubika otpada iz špilja i jama.

Postoji preko 1000 ilegalnih odlagališta otpada

“Najveći zagađivač podzemlja i podzemnih voda je čovjek. S preko 1000 poznatih ilegalnih odlagališta otpada u speleološkim objektima u Hrvatskoj, čistoća podzemnih voda svakim je danom sve ugroženija. Kada tome pridodamo i točkasta zagađenja nastala izljevima nafte, opasnim otpadom, otpadnim vodama iz poljoprivrede, trebamo se zabrinuti za kvalitetu podzemnih voda”, upozorava Damir.

Teško mu je izdvojiti najneobičnije nalaze prilikom čišćenja speleoloških objekata, ali među raznim vrstama automobila i bicikala ipak se po nečemu izdvaja – jedna izgledom horor lutka kojoj su dali ime Nada.

“Nada je spašena iz jedne jame na otoku Korčuli i postala je svojevrstan influencer i ambasador inicijative Čisto podzemlje te s nama putuje na sva važnija događanja i predavanja vezana uz otpad u podzemlju”, s osmijehom će Damir.

Prirodoslovne vrijednosti moraju se promovirati

Zaštita planinske prirode i očuvanje bioraznolikosti jedan je od osnovnih ciljeva njihovog društva. Uz to se nadovezuje i rad na očuvanju i promociji prirodoslovnih vrijednosti planinskih predjela.

“Većina naših najvećih planina nalazi se u zaštićenim područjima te je prilično nepoznata prosječnom građaninu Hrvatske. Zato smo usmjereni i prema organizaciji predavanja i izleta te provođenju istraživačkih projekata s ciljem donošenja novih spoznaja o vrijednostima tih planinskih bisera te podizanju svijesti o potrebi njihove zaštite”, govori Martina.

Osmica je tako i partner projekta ‘Podzemne vode, čuvari života’ koji provodi Studenac. Prošle su godine, primjerice, sudjelovali u tradicionalnom čišćenju obale Neretve u Metkoviću tijekom kojeg se prikupilo gotovo 10 kubika otpada, a osim toga, najviše ih vesele i edukacijski projekti koji uključuju rad s djecom.

Partner su projekta ‘Podzemne vode, čuvari života’

Kroz suradnju sa Studencem proveli su edukativni program ‘Škola u prirodi’ u Hostelu Karlovac u Selcu, a u interaktivnim radionicama je sudjelovalo više od 460 učenika iz 16 škola s područja Karlovačke županije.

Ondje su razgovarali o ulozi i važnosti vode u svakodnevnom životu, o problemu onečišćenja, mitovima i zabludama vezanim uz naše djelovanje unutar ekosustava, što mi možemo, a što moramo učiniti kako bismo očuvali tako važan resurs.

“Djeca su pokazala veliko znanje u kvizu, a još veću kreativnost prilikom osmišljavanja vlastitog super heroja u očuvanju i zaštiti vode. Kviz je bio vrlo dinamičan i zanimljiv, ali daleko najzanimljivije je bilo osmisliti super heroja – nacrtati ga i napisati kratku priču o njegovim super moćima”, opisuje Martina.

Svatko može učiniti razliku

Svaki pojedinac treba se zapitati što može učiniti za okoliš, slažu se planinari. Štednja vode je naravno prioritet, a ako svatko od nas ukloni jedan komadić otpada iz okoliša, zajedno ćemo već napraviti jako puno.

“Zadnjih godina reciklaža otpada se provodi na zadovoljavajući način i veliki dio kućnog reciklažnog otpada završava u reciklažnim dvorištima. Međutim, svjedoci smo i porasta broja ilegalnih odlagališta”, upozorava Damir.

Nadodaje da se kao pojedinci moramo uključiti u sprečavanje daljnjeg rasta tog trenda – ako vidimo takve aktivnosti trebamo ih prijaviti nadležnim službama prije nego bude prekasno.

“I najmanja gesta koja je usmjerena poboljšanju stanja u prirodi je put prema uspjehu te svatko od nas svojim primjerom treba motivirati druge oko sebe da čine isto. Jer kad se male ruke slože, sve se može.”

Sadržaj je nastao u suradnji s Telegramom.