Hrvatska ima daleko najviše vode u cijeloj EU. Izdvajamo 12 načina kako svatko od nas može pomoći da tako i ostane

Hrvatska gotovo u potpunosti ovisi o podzemnim vodama jer čak oko 90 posto količine koju svakodnevno koristimo dolazi iz podzemnih izvora. Podzemne vode tako su, ne samo glavni izvor, već i iznimno bogatstvo.

Među vodećim smo zemljama po dostupnosti vode po stanovniku – svakome od nas na raspolaganju je više od 30.000 kubika obnovljivih zaliha, što nas svrstava na sam vrh vodom najbogatijih zemalja Europe.

Međutim, to nije znak da se vodenim resursima možemo razbacivati već, upravo suprotno – voda je temelj održivog vodoopskrbnog sustava u Hrvatskoj i kao takva resurs koji se danas, više nego ikad, mora čuvati.

Upravo zbog toga u nastavku donosimo top 12 načina kako možemo doprinijeti očuvanju voda, posebice podzemnih izvora.

Biorazgradivi proizvodi su prioritet

Velik dio sredstava za čišćenje te kemikalija koje svakodnevno koristimo u kućanstvima završava u odvodima, septičkim jamama ili u tlu, a time i u podzemnim vodama. Zato je ključno birati biorazgradive proizvode koji se razgrađuju bez štetnog učinka na mikroorganizme i tlo.

Pritom je preporučljivo koristiti minimalne količine takvih i sličnih proizvoda jer se time automatski smanjuje i onečišćenje. Kada je riječ o sredstvima za čišćenje, njih pak možemo pripraviti i sami uz pomoć prirodnih sastojaka.

Primjerice, umjesto jakih industrijskih sredstava za čišćenje kamenca u kupaonici ili kuhinji, možemo odabrati mješavinu octa, sode bikarbone i limuna koja će jednako dobro očistiti zaprljane površine.

Ulje i masnoće potrebno je skupljati u spremnike

Jedna od čestih, ali ujedno i zanemarenih navika je ispiranje i bacanje masti, ulja i sličnog kuhinjskog otpada u sudopere ili wc odvode. Takav otpad također ulazi u vodotokove i prolazi ili se taloži kroz zemlju, sve do podzemnih voda.

Ulja i masnoće zato je bolje skupljati u boce ili spremnike te ih odnijeti u reciklažno dvorište. Njihovi kemijski spojevi veliki su zagađivač tla i voda.

Slična stvar je i s, primjerice, lijekovima. Praškaste i tekuće lijekove nije preporučljivo bacati u odvod, već ih je potrebno odnijeti u ljekarnu, posebice kada je riječ o proizvodima kojima je istekao rok trajanja te više nisu upotrebljivi.

Vrt bi trebao biti bez gnojiva i pesticida

Na podzemne vode utječemo i kroz uređenje okućnica, radovima u vrtu i poljoprivredi. U tim aktivnostima nerijetko se koriste agresivna gnojiva i razne vrste pesticida. Prekomjerna ili nepravilna upotreba može rezultirati ispiranjem nitrata, fosfata i drugih toksina u tlo i podzemne vode.

Iako su neke vrste ovih proizvoda već pod restrikcijama, morali bismo se uvijek odlučiti na praktično vrtlarstvo bez kemikalija. Tako je bolja solucija korištenje vlastitog komposta kao gnojiva za vrt. U borbu sa štetnicima poput puževa i drugih kukaca pak, umjesto pesticidima, možemo krenuti sa za to predviđenim zamkama ili ručnim uklanjanjem.

Pri sadnji vrta korisno je odmah razmisliti i odabrati biljke koje su otpornije na štetnike ili prilagodljivije klimi i tlu našeg područja jer ćemo time također smanjiti potrebu za kemijskim intervencijama.

Septičke jame moraju se prazniti redovito

Ono što još možemo učiniti u kućanstvima jest pravilno održavanje vlastitih septičkih jama, ponajprije u mjestima koja nemaju provedeni sustav kanalizacije. Loše održavane ili prepunjene septičke jame često propuštaju fekalije i deterdžente u tlo, odakle lako ulaze u podzemne vode.

Zato je nužno septičke jame prazniti redovito i u njih ne bacati ništa osim toaletnog papira, poput vlažnih maramica, higijenskih uložaka, ulja i deterdženata koji dodatno opterećuju proces biološke razgradnje.

Edukacija je ključna

Često ne znamo ili ne razmišljamo o tome gdje voda nestaje nakon što izađe iz našeg kućanstva i koliki to učinak ima na podzemne vode kao resurs. Zato je ključna konstantna i kvalitetna edukacija i podizanje svijesti o problemima.

Korisno je stoga sudjelovati u javnim raspravama, edukacijama, radionicama i predavanjima, kako u lokalnim zajednicama, tako i u, primjerice, školama i vrtićima, gdje djecu od malih nogu možemo učiti očuvanju okoliša i razumnom korištenju vode.

Podučavajmo djecu od malih nogu

S djecom možemo svakodnevno raditi i kod kuće te tako osigurati da od djetinjstva budu svjesni važnosti očuvanja okoliša i vrijednih resursa kao što je voda.

Primjerice, dajte djeci jednostavne zadatke poput mjerenja koliko vode se potroši pri pranju zubi s otvorenom i zatvorenom slavinom između koraka pranja.

Mogu pak i voditi dnevnik potrošnje vode – neka tijekom par dana vode bilješke o tome u kojim su sve situacijama i za što su sve koristili vodu, od tuširanja, preko pranja posuđa do točenja vode za piće. Na taj će način osvijestiti koliko je zaista voda ključna u mnogim životnim situacijama.

Budimo primjer drugima

Kada je učenje od malih nogu u pitanju, vrlo korisne, ali i zanimljive aktivnosti putem kojih djeca najčešće bolje usvajaju znanja i informacije jesu i one koje se provode u društvu drugih članova obitelji.

Tako djeca uče na primjerima iz prakse, žele biti više uključeni i pridonijeti nekom poslu ili zadatku, ponajprije kako bi se osjećali korisno, a nakon obavljenog posla i ponosno ili zadovoljno.

Stoga ih uključite u aktivnosti poput zalijevanja vrta kišnicom, razvrstavanja otpada ili čišćenja otpada u obližnjem parku u kojem se vole igrati. Pritom im kroz razgovor objasnite zašto je važno to što radite, kako bi upamtili da su takve radnje društveno poželjne i korisne.

Praćenje potrošnje je od velike koristi

O potrošnji vode nerijetko razmišljamo tek kada nam za to dođe račun koji je potrebno platiti, no o tome bismo trebali misliti svakodnevno. Često ne znamo koliko trošimo, a još manje koliko vode izgubimo zbog loših instalacija i sličnih problema.

Prekomjerna potrošnja znači i veći pritisak na crpilišta i podzemne izvore, pa je korisno postaviti pametne vodomjere uz pomoć kojih je moguće pratiti gdje se i kada najviše vode troši.

Isto tako, nužno je provjeravati kućne instalacije kako ne bi došlo do neželjenih curenja. Kapanje iz slavine ili curenje iz toaletnog kotlića može značiti gubitak stotine litara vode dnevno, ako se ne uoči na vrijeme.

Sustavi za kišnicu i pročišćavanje zahtijevaju održavanje

Kućni sustavi za skupljanje i pročišćavanje vode korisno su rješenje u očuvanju voda, međutim, ako se ne održavaju na ispravan način, mogu rezultirati kontra efektom.

Zapušteni sustavi za kišnicu ili filtriranje mogu tako postati izvor zagađenja. Ključno je redovito čistiti filtere, spremnike i odvode – nakupljeni organski otpad može se raspadati i kontaminirati vodu.

Vodu prikupljenu iz oborina uvijek je dobro koristiti za vrt i vanjske radove poput pranja automobila. Time ćemo na koristan način upotrijebiti vodu koju već imamo, a s druge strane smanjiti direktnu potrošnju iz vodocrpilišta.

Kupujmo manje, birajmo odgovorno

Vodeni otisak o kojem ni ne razmišljamo krije se iza prehrambene, modne i elektroničke industrije. Njihove proizvode koristimo svakodnevno, no primjerice, za proizvodnju jednog odjevnog komada troši se i po par tisuća litara vode.

Zato je nužno kupovati odgovorno – manje i kvalitetnije, birati lokalno i sezonsko kada je riječ o prehrambenim namirnicama, posebice voću i povrću. Korisno je i izbjegavati brzu modu i elektronički otpad jer su upravo te industrije među najvećim zagađivačima voda.

Male promjene su značajne

Uz elektronički otpad, velika prijetnja očuvanju podzemnih voda jesu apsolutno sve vrste otpada koje se ne recikliraju i ne odlažu na ispravan način. Ilegalna odlagališta otpada jedan su od najopasnijih zagađivača, posebice kada se otpad baca na prirodne površine, poput jama, špilja, kanala i livada.

Naša svakodnevica zato mora uključivati aktivnosti recikliranja i odvajanja otpada. To je minimum koji svaki od nas može ispuniti.

Sve su to naizgled male promjene, no dugoročno gledajući, ove konzistentne navike mogu uvelike doprinijeti očuvanju podzemnih voda i vode kao resursa za kojim, ipak, nažalost, brojne zemlje vape.

Sudjelovanje u projektima koji čine razliku

S ciljem educiranja i osvještavanja javnosti o važnosti očuvanja podzemnih voda kao vitalnog resursa čovjekova života i ekosustava, Studenac je pokrenuo projekt ‘Podzemne vode, čuvari života’.

U projektu se kroz brojne aktivnosti i suradnju s partnerima i udrugama informira šira zajednica o načinima očuvanja podzemnih voda te se tako potiču pozitivne ekološke promjene u svakodnevnom životu pojedinca i zajednice.

Fokus edukacije upravo je na djeci i mladima pa su tako organizirane brojne radionice u suradnji s osnovnim školama diljem Hrvatske, a osmišljen je i edukativni kviz za osnovnoškolce. Pobjedu na kvizu odnijela je OŠ Ivana Filipovića iz Osijeka te time osvojila školski izlet u Aquatiku – karlovački slatkovodni akvarij.

Održani stručni paneli o važnosti zaštite voda

Aktivnosti projekta obuhvatile su i dvije tematski jako važne panel rasprave o važnosti i načinima zaštite pitke vode u Hrvatskoj te o aktualnim opasnostima koje prijete onečišćenju podzemnih voda i potencijalnim rješenjima kojima bi se zaustavili negativni trendovi.

Prva je održana pod nazivom ‘Kapljica mudrosti: O važnosti očuvanja pitke vode’, na kojoj su sudjelovali dr. sc. Draženka Stipaničev iz Instituta za vode Josip Juraj Strossmayer, ravnateljica Aquatika slatkovodnog akvarija Margarita Maruškić-Kulaš, predsjednik Savjeta mladih Karlovačke županije Karlo Kučan te tajnik Društva za planinarenje, istraživanje i očuvanje prirodoslovnih vrijednosti ‘OSMICA’ Damir Basara.

Druga je pak nosila simboličan naziv ‘Kap za budućnost’, a svoja su stručna promišljanja i savjete u raspravi sa svim nazočnima podijelili Ivan Gluščević, predsjednik Udruge mladih Kolektiv, tajnik Društva za planinarenje, istraživanje i očuvanje prirodoslovnih vrijednosti ‘OSMICA’ Damir Basara i Jasmin Sadiković, predsjednik Udruge Zeleni Osijek.

Sadržaj je nastao u suradnji s Telegramom.